Obilježavanje ovoga tjedna počelo je 1982., kada ga je pokrenula aktivistica Judith Krug. Njegova je svrha osvijestiti vrijednost slobodnog protoka informacija te promicati slobodu govora i slobodu čitanja. A sloboda čitanja nije ništa drugo nego sloboda komunikacije s idejama na koje naiđemo u knjizi, kažu organizatori.

Svi znamo da je pisana riječ uvijek običavala u određenoj mjeri šokirati mase ili biti prijetnja vladajućem režimu i moralnim autoritetima. Stoga ne čudi da se u prošlosti, i to ne samo u totalitarnim sistemima, pojedine knjige proglašavalo nepoćudnima ili ih se čak zabranjivalo. No organizatori Tjedna zabranjenih knjiga ističu da takve tendencije postoje i danas, pa svake godine redovito objavljuju listu knjiga koje su u SAD-u protekle godine najviše bile prozivane, dakle izvrgnute javnim napadima, osudi ili cenzuri. Razlozi zbog kojih se knjige proglašavaju nepoćudnima zapravo su slični i u prošlosti i u suvremeno doba. Uglavnom su to vulgaran jezik, eksplicitne scene seksa, prevelika zastupljenost droge i alkohola, ali i tematiziranje politički kontroverznih pitanja.

Indeks (lat. Index librorum prohibitorum), popis zabranjenih knjiga koji je 1546. proglasio Tridentski koncil. Sadržava knjige i autore koji su se smatrali štetnima za katolički nauk. Stoga je katolicima bilo zabranjeno njihovo čitanje, tiskanje i širenje. Indeks je obuhvaćao nekanonske biblijske knjige (apokrifi), heretičke knjige nastale prije Tridentskog koncila te novovjeke autore. Ovisio je o Kongregaciji za Indeks. (1571.-1917.), zatim o Svetom oficiju (1917.-1966.). Od 1564. – 1948. izašla su 32 izdanja.

Ukinula ga je 1966. Kongregacija za nauk vjere. Bio je izraz obrambenog crkvenog stava Tridentskog koncila i katoličke obnove. Na Indeksu su, među ostalima, bili ovi autori: Abelard, d’Alembert, Aretino, A. Arnauld, F. Bacon, Bayle, Boccaccio, Bruno, Calvin, Casanova, Condillac, Condorcet, Dante, Bacon, Descartes, Diderot, Erazmo, Fenelon, Galilei, Grotius, Heine, Helvetius, Hobbes, Hugo, Hume, Hus, Jansen, Kant, La Fontaine, Lamartine, Lamennais, La Metrie, Locke, Luther, Machiavelli, Melanchton, Mercator, Milton, Molina, Molinos, Montaigne, Pascal, Rabelais, Rousseau, Saint-Cyran, Sainte-Beuve, Sand, Spinoza, Swift, Valla, Voltaire, Wyclif, Zwingli.

Dvanaest najzabranjivanijih

Lady Chatterley’s Lover (Ljubavnik Lady Chatterley) - D.H. Lawrence

Brave New World (Hrabri novi svijet) – Aldous Huxley

Tropic of Cancer (Rakova obratnica) – Henry Miller

The Satanic Verses (Sotanski stihovi) – Salman Rushdie

Lolita – Vladimir Nabokov

Ulysses – James Joyce

All Quiet on the Western Front (Na zapadu ništa novo) – Erich Maria Remarque

Animal Farm (Životinjska farma) – George Orwell

The Catcher in the Rye (Lovac u žitu) – J.D. Salinger

The Grapes of Wrath (Plodovi gnjeva)- John Steinbeck

The Well of Loneliness (Zdenac samoće)- Radclyffe Hall

American Psycho (Američki psiho) – Brett Easton Ellis 

Zabranjivane dječje knjige

Pustolovine Huckleberryja Finna - Mark Twain

Harry Potter - J. K. Rowling

Bajke – Jacob i Wilhelm Grimm

Čarobnjak iz Oza - L. Frank Baum

Charlie i tvornica čokolade - Roald Dahl

Medo Winnie zvani Pooh - A. A. Milne

Alisa u Zemlji čudesa - Lewis Carroll

Šarlotina mreža - E. B.White

Dnevnik Anne Frank

Koje od „zabranjenih“ knjiga ste vi pročitali?