Srednja škola Stjepana Sulimanca - Naslovnica

> Naslovnica

Novi promotivni video Srednje škole Stjepana Sulimanca

<p>Vaš preglednik ne podržava IFRAME elemente. Možete pokušati pristupiti stranici preko sljedećeg linka: <a href="https://player.vimeo.com/video/161432555">https://player.vimeo.com/video/161432555</a>.</p>

Vijesti

Dani hrvatskoga jezika

Autor: Marina Markanović, 21. 3. 2025.

„Dani su hrvatskoga jezika spomen-dani na deklaracijska zbivanja iz 1967. kada je od 11. do 17. ožujka potpisivana i objavljena Deklaracija o hrvatskom jeziku. Danas su ti dani posvećeni jezičnoj kulturi hrvatskoga književnoga jezika. Budući da skrb o jezičnoj kulturi ne pripada samo institucijama, nego pripada svima nama koji hrvatski govorimo, kulturna je obveza svih nas obilježiti Dane hrvatskoga jezika - predavanjem koje možemo održati ili poslušati, izložbom koju možemo postaviti ili pogledati, možemo upozoravati na nepotrebne tuđice koje nas okružuju, prisjetiti se bogate jezične povijesti - a sve da bismo podigli razinu jezične kulture i svijest o hrvatskom jeziku kao dijelu nacionalnog identiteta.“

Sanda Ham (Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnoga jezika; 63, Osvrti)

Dani hrvatskoga jezika manifestacija je koju je utemeljio Hrvatski sabor 23. siječnja 1997. godine te se svake godine obilježava od 11. do 17. ožujka.

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967., a njome se želi istaknuti važnost očuvanja materinskog jezika, svih njegovih narječja i dijalekata. Ciljevi su joj što bolje upoznati hrvatski jezik, njegovu povijest, osvijestiti vrednote i posebnosti materinskog jezika, održati hrvatski jezik živim te slaviti bogatstvo hrvatske jezične baštine jedinstvene u svijetu.

U našoj je školi proveden niz aktivnosti kojima smo obilježili Dane hrvatskoga jezika. Nastavnica hrvatskoga jezika Ana Jakupec-Rakijašić održala je predavanje o razvoju hrvatskoga jezika, o njegovom bogatstvu, posebnosti i važnosti. Kroz provedene radionice učenici su se okušali u pisanju glagoljicom, uočavali su najčešće pravopisne pogrješke i ispravljali ih, „prevodili“ su kajkavske riječi na standardni jezik i pomoću zadanih kajkavskih riječi stvarali vlastitu kratku priču.